BiHBusinessNajnovijeVijesti

Andrew Jewell: Dva su fundamentalna razloga zašto mi vjerujemo da BiH treba da se ovaj put zaduži kod MMF-a

Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a za BiH, kolumnistici Dana objasnio je zašto je prva runda pregovora BiH i MMF-a prekinuta i gdje se kriju opasnosti novog zaduživanja

ŠTA SU BILE GLAVNE PREPREKE DALJEM NASTAVKU PREGOVORA O PRODUŽENOM FINANSIJSKOM ARANŽMANU S MMF-OM?

U JAVNOSTI SE NAJVIŠE POMINJAO CENTRALNI REGISTAR RAČUNA FIZIČKIH LICA.

ZAŠTO BI TO BIO PRENOS NADLEŽNOSTI AKO NIJE JEDINSTVENI REGISTAR RAČUNA PRIVREDNIH SUBJEKATA ILI CENTRALNI KREDITNI REGISTAR?

– Postigli smo dogovor u pogledu mnogih aspekata reformskog programa vlasti. Međutim, postoje određena neslaganja i s Federacijom BiH i s Republikom Srpskom. Što se tiče Federacije BiH, mi smo predložili unapređenje njihovog programa kreditnih garancija koji se do danas baš i nije pokazao efikasnim.

Svrha ovog programa je da ohrabri banke da kreditiraju firme, posebno mala i srednja preduzeća, međutim, s krajem januara samo je 22 miliona KM kredita plasirano, što je oko dva procenta od ukupno raspoloživih sredstava u okviru ovog programa i to uglavnom velikim preduzećima.

Vjerujemo da se program treba izmijeniti na način da minimizira uključenost Razvojne banke FBiH u donošenje odluka po pitanju kredita i da se smanji administrativno opterećenje.

S druge strane, vlasti smatraju da je ovaj program dobar onakav kakav jeste te da će se s vremenom pokazati efikasnijim.

ELEKTRONSKI POTPIS

Vlasti Republike Srpske se nisu složile o pitanju mnogih reformskih mjera koje smo mi predložili, uključujući ažuriranje zakona BiH o elektronskom potpisu, uspostavljanje jedinstvenog energetskog tržišta, jačanje “sigurnosne mreže” finansijskog sektora i uspostavljanje jedinstvenog registra bankovnih računa za fizička lica.

Njihova glavna primjedba je bila da ove reforme podrazumijevaju neprihvatljiv prenos nadležnosti s entiteta na državni nivo. Naše je mišljenje da pitanje nadležnosti nije ustvari pravo pitanje.

U nekim slučajevima reforme mogu zahtijevati izmjenu zakona, ali to je sasvim normalno i na to se ne treba gledati kao neki taboo. Želimo napomenuti da će pristupanje Evropskoj uniji, što je deklarisani politi čki cilj svih većih političkih partija u BiH, zahtijevati značajan prenos nadležnosti na EU.

Što se tiče jedinstvenog registra, činjenica je da Centralna banka već održava jedinstveni račun bankovnih računa pravnih lica kao i kreditni registar i pravnih i fizičkih lica. Dakle, mi ne vidimo zašto bi jedinstveni registar bankovnih računa fizičkih lica bio problem.

Nadalje, Evropska unija traži da sve njene članice uspostave ovakve registre u svrhu borbe protiv pranja novca, a neke od zemalja Zapadnog Balkana su već ili uspostavile ovakve registre ili su se obavezale na ovu reformu.

GRAĐANI BIH GLEDAJU SVAKI DAN DA VLAST NE ISKAZUJE SOLIDARNOST S PRIVREDOM OD KOJE ŽIVI, DA SE TROŠI NA NEPRODUKTIVNU JAVNU POTROŠNJU KAO DA PANDEMIJE NEMA I KAO DA SMO U ZLATNOM DOBU, PA S NEGATIVNIM NABOJEM PRIMAJU VESTI O NOVIM DUGOVIMA. DA NE GOVORIMO O NIVOU KORUPCIJE, GDE SMO NA DNU EVROPE. OBJASNITE, MOLIM VAS, UKRATKO NAŠIM ČITAOCIMA ZAŠTO JE OVO ZADUŽENJE KOD MMF-A BOLJE ZA GRAĐANE, ODNOSNO NAŠU DRŽAVU. ILI, BOLJE REĆI, ZAŠTO JE ONO POTREBNO?

– Dva su fundamentalna razloga zašto mi vjerujemo da BiH treba da se ovaj put zaduži kod MMF-a. Prvi je da ublaži direktni uticaj pandemije na ekonomiju.

Drugi je iskoristiti reforme koje će povećati otpornost ekonomije i postaviti temelje za brži rast, a povrh toga i približiti BiH Evropi. Dozvolite mi da dam dva konkretna primjera reformi koje mi preporučujemo.
Kako sam ranije rekao, želimo da vlasti usvoje novi zakon o elektronskom potpisu na državnom nivou. Zašto je to važno?

Jedna od lekcija koju smo naučili tokom pandemije jeste da digitalizacija može unaprijediti živote ljudi i učiniti ekonomije otpornijim.

Kao neko ko je nedavno došao u vašu zemlju, iznenađen sam koliko vremena se potroši od jedne do druge institucije da bi dobili potpise i pečate.

Tokom lockdowna prošlog proljeća bio sam zaista šokiran koliko je penzionera moralo otići u svoje banke da bi podigli svoje penzije.

Nažalost, BiH je veoma daleko iza ostatka Evrope u pogledu digitalizacije. Prema Ujedinjenim nacijama, BiH se nalazi na 42. mjestu od 43 zemlje u Evropi po indeksu razvijenosti e-uprave.

Usvajanje novog zakona o elektronskom potpisu na državnom nivou bi uspostavio fundamentalni temelj za razvijanje digitalne ekonomije u BiH. To bi nagovijestilo novu eru elektronskih usluga, kao što su e-nabavke, e-trgovina, e-izdavanje građevinskih dozvola i e-uprave generalno.

Brojni su zadaci koji se mogu obaviti samo jednim klikom miša ili dodirom na mobitelu poput izdavanja pasoša, plaćanja poreza ili registracije firme.
Nije iznenađenje da ovu reformu snažno podržavaju banke i preduzeća.

To je nešto što traži i Evropska unija. Kao odgovor na argument vlasti Republike Srpske da usvajanje zakona o elektronskom potpisu predstavlja prijenos nadležnosti sa entiteta na državni nivo, ja bih želio naglasiti da već postoji državni zakon o elektronskom potpisu kojim je uspostavljeno nadzorno tijelo unutar Ministarstva transporta i komunikacija BiH.

Dakle, nadležnost za elektronski potpis se već nalazi na nivou države. Problem je u tome što je zakon o elektronskom potpisu zastario i nije u skladu sa standardima EU. Mi tražimo od vlasti da ažuriraju zakon.

image

A ŠTA JE DRUGA?

– Još jedna reforma koju tražimo je usvajanje državnog zakona o električnoj energiji i prirodnom gasu. Može se činiti da je ova reforma dosta udaljena od svakodnevnog života građana, međutim, smatramo da bi ona transformisala energetski sektor i širu ekonomiju.

Kao jedna od potpisnica Sporazuma o energetskoj zajednici, Bosna i Hercegovina se obavezala da će dovesti svoj energetski sektor u sklad sa standardima EU i tako pomoći stvaranju integrisanog, panevropskog energetskog tržišta.

Od 2006. godine, kada je potpisan ovaj sporazum, BiH je napravila vrlo mali napredak. Ustvari, BiH je najgora od devet potpisnica Sporazuma koje ne dolaze iz EU.

TRŽIŠTE PRIRODNOG GASA

Tržišta električne energije i prirodnog gasa u BiH je fragmentirano i neregulisano. To se posebno odnosi na sektor prirodnog gasa, gdje ne postoji državni zakon, a entitetski zakoni su nekonzistentni.

Tržište prirodnog gasa u BiH je najmanje tržište u Evropi i svake godine postaje manje. S obzirom na to da je tržište zatvoreno za bilo kakvu konkurenciju, potrošači su prisiljeni da plaćaju višu cijenu, a mnogi se čak i opredjeljuju za jeftinije, po okoliš štetnije, izvore energije.

Ovo djelomično objašnjava zašto Sarajevo i neki drugi gradovi u BiH imaju zimi tako loš kvalitet zraka.

Usvajanje državnog zakona o električnoj energiji i prirodnom gasu koji će biti u skladu sa standardima EU obezbijedilo bi zakonski okvir za razvijanje jedinstvenog tržišta električne energije i gasa.

To bi potaknulo konkurenciju, privuklo strane investitore i integrisalo BiH u regionalna energetska tržišta.

To bi također stvorilo uslove za više investicija u obnovljive izvore energije, poslovna zajednica i obični ljudi bi imali koristi od boljeg zakona, nižih cijena i pouzdanije opskrbe.
(Intervju je u cijelosti objavljen u najnovijem broju magazina Dani

Izvor
oslobodjenje.ba
Prikaži više

Slični članci

Back to top button
Translate »