E-TrendoviNajnovije

Industrija svemirskog turizma je zapela u svojoj fazi milijardera

Spektakl lansiranja milijardera u svemir početak je dugog puta koji je pred nama.

Ekstravagantna avantura u svemir Richarda Bransona nagovijestila je zoru novog svemirskog doba – za nekolicinu ljudi koji to mogu sebi priuštiti. Jeff Bezos će uskoro krenuti na sličnu avanturu kada se s još troje saputnika lansira u svemir prvim letom svoje kompanije Blue Origin. Dvojica milijardera potvrđuju valjanost raketa koje su njihove kompanije napravile po mjeri turista i istovremeno ispunjavaju svoje životne snove kratkotrajnog boravka u svemiru.

Ali ono što je misija kompanije Virgin Galactic dokazala i što će Bezosov let takođe pokazati, jeste da je svemir gotovo otvoren, ne za obične ljude i širu javnost već za više milijardera.

Otvaranje kosmosa za široke mase i normalizacija svemirskih putovanja cilj je kojem kompanije i njihovi milijarderi strijeme već godinama, ali još uvijek ga nisu postigli. Postoji i ekonomski potencijal pored  lansiranja bogatih ljudi u svemir: istraživanje mikrogravitacije za naučnike i – mnogo dalji cilj – brzi transport između kontinenata. To je vizija koju oni prodaju ovim blistavim letovima; nekad ekskluzivno dostupan za vladine astronaute, putovanja u svemir mogla bi biti dostupna i svima ostalima.

„To je san, zar ne? Da svemir više ne bude samo za NASA-u “, rekla je Kathy Lueders, NASA-ina šefica ljudskog svemirskog leta koja je nadgledala razvoj SpaceX-ove astronautske kapsule Crew Dragon, tokom konferencije za štampu u aprilu. „Mislim, to je ono što pokušavamo da uradimo… nadali smo se da ćete imati toliko kupaca da će u jednom trenutku cijena pasti dovoljno da bi bila dostupna. Na početku je teško.”

U ovoj početnoj fazi, usljed visokih troškova nove svemirske tehnologije, letenje u svemir je pristupačno samo onim ultrabogatima. Lansiranje Richarda Bransona koje je izvela kompanija Virgin Galactic predstavlja jednu od posljednjih ključnih misija za potvrdu njihovog sjajnog svemirskog aviona sa šest sjedišta, SpaceShipTwo, ali to je bio i pomno osmišljen marketinški događaj, upotpunjen blistavim promo video snimcima, inspirativnim govorima i pop koncertom, koji su svi dizajnirani da privuku što više pažnje i kupaca.

Foto: PATRICK T. FALLON/AFP / Getty Images

Da bi doživjeli svoju verziju Bransonovog sna, kupci će morati da plate najmanje 250.000 američkih dolara za mjesto (kompanija je već primila oko 600 rezervacija). A trenutno, cijena od četvrt miliona dolara je najjeftinija opcija na tržištu. Cijena sedišta na raketi Blue Origin New Shepard mogla bi biti i veća. A ako želite da uđete u orbitu na nekoliko dana, vožnja SpaceX-ovom kapsulom Crew Dragon koštaće vas najmanje 55 miliona dolara (i to bi moglo biti i više; SpaceX nije javno potvrdio stvarnu cijenu).

Iako letovi u svemir Bransona i Bezosa obilježavaju ključne trenutke za njihovo poslovanje u svemirskom turizmu, svemirska industrija daleko je od mogućnosti da svoje usluge ponudi ostatku javnosti. Kako bi to uspjeli uraditi, moraće da uklone nekoliko prepreka: Da li ove rakete mogu pouzdano da iznesu ljude u više misija bez ikakvih problema? Ako dođe do problema, poput fatalne nesreće, može li tržište preživjeti narušenu reputaciju? I može li neko kupiti kartu za svemir jednako kao što može rezervisati skup let (umesto samo ultrabogatih)?

Zatim je tu sud javnog mnjenja, koji će možda biti teško pridobiti. Svemirske ambicije Bezosa, Bransona i Elona Muska kritikovane su kao još jedan primjer milijardera koji troše novac na strastvene projekte kada postoje mjesta i problemi gdje bi se ta sredstva mogla daleko bolje iskoristiti. Same SAD se bore sa velikom nejednakošću u bogatstvu, lošim pristupom zdravstvenoj zaštiti i klimom koja se brzo mijenja, između ostalih problema koji, u kombinaciji sa svemirskim turizmom, mnogima čine ovu aktivnost uvredljivo sebičnom. Senator Bernie Sanders (I-VT), vodeći kritičar milijardera, ponovio je to mišljenje dok se privatna svemirska trka zahuktava.

„Ovdje na Zemlji, u najbogatijoj zemlji na planeti, polovina naših ljudi živi od plate do plate, ljudi se bore da se prehrane, bore se da posjete ljekara – ali hej, najbogatiji momci na svijetu su u svemiru!,” objavio je na svom Twitter-u u martu.

„Mogu da ih razumijem“, rekao Branson na temu kritika poput tih koje je iznio senator Sanders. „Ali mislim da možda nisu u potpunosti informisani o tome šta svemir čini za Zemlju.“

Branson, kao i drugi zagovornici svemira, ukazuju na tehnologije kojima su ulaganja u svemir pomogla da postanu dio svakodnevnog života, poput GPS mogućnosti u pametnim telefonima, usluge praćenja vremenskih prilika ili istraživanja klimatskih promjena i modeliranja sa satelita koji se nalaze u niskoj orbiti oko Zemlje. Mnoge od tih investicija došle su iz javnih fondova – još uvijek je nejasno kakav bi se popratni razvoj mogao pojaviti iz ove industrije svemirskog turizma koja je još uvijek nova i privatna.

Sve dok svemirska industrija zavisi od finansijskih sredstava milijardera za svemirske letilice koje su i  napravljene za kupce koji su milijarderi (i milioneri), percepcija da je ovo hobi za ultrabogate će se neizbježno zadržati. „Moramo se suočiti sa činjenicom da su milijarderi koji pokušavaju da zarade više trenutno javno lice svemirskog sektora“, rekao je Brian Weeden, direktor Fondacije za siguran svijet.

Foto:Joe Raedle/Getty Images

Povezivanje lica na nove industrije nije samo po sebi neobično. Charles Lindbergh, prvi pilot koji je sam preletio Atlantski okean, slavan je po tome što  je pomogao u pokretanju komercijalne avijacije u periodu njenih najranijih početaka dvadesetih i tridesetih godina prošlog vijeka. Isto je i sa Steveom Jobsom ili Billom Gatesom u zori desktop računara krajem 20. vijeka.

I te industrije su imale skeptičare i kritičare. SAD su bile skeptične prema ranim avionima koje su izgradila braća Wright, a najviši vojni zvaničnici odbacivali su avijaciju kao hir. „Svaki čovjek koji se toga drži ili je lud ili je obična prokleta budala“, rekao je američki admiral William A. Moffett, koji će kasnije prihvatiti avijaciju pod mornaričkim Biroom za vazduhoplovstvo. A 1943. godine, kada su računari bili krupni predmeti veličine cijele sobe, predsjednik IBM-a Thomas Watson se podsmijavao njihovom potencijalu: „Mislim da postoji svjetsko tržište za možda pet računara.“

Letovi su postali uobičajeni. Računari su postali jeftiniji i široko rasprostranjeni. I u svakoj fazi evolucije računara, ljudi su pronalazili nove načine da ih koriste kako su postajali dostupni većem broju tržišta i širem opsegu potrošača, primjećuje Carissa Christensen, izvršni direktor kompanije BryceTech, analitičke kompanije za tehnološku i svemirsku industriju.

Foto: Matthew Staver/Bloomberg / Getty Images

„Doći će do prilično velike krive učenja kako kompanije pređu iz procesa razvoja sposobnosti i njenog testiranja do rutinskog upravljanja“, rekla je Christensenova. Jeste moguće da će svemirski turizam ići istim putem kao računari ili avioni, ali ne postoji garancija da će uspjeti. To je djelimično zato što ne postoji jedinstveno rješenje za smanjenje troškova lansiranja ljudi u svemir. Virgin Galactic je početkom ove godine predstavio novu verziju SpaceShipTwo-a koja je prilagođena brzoj proizvodnji, tako ukazujući na to da se sprema da nadomjesti svoj veliki zaostatak kupaca i ponovo otvori prodaju karata, koja je zatvorena od fatalne nesreće 2014. godine tokom probnog leta. (Prisustvo Bransona na letu poslužilo je i kao vizuelno uvjerenje kupcima da je brod bezbjedan.) Musk se usredsređuje na bolju efikasnost raketnog goriva pomoću SpaceX-ovog Starship-a, sistema za lansiranje koji se u potpunosti može ponovo upotrijebiti i koji je razvijen da smanji troškove slanja ljudi u svemir.

Ali opet, kakve će tačno biti cijene te sljedeće generacije ostaje misterija. Musk nije rekao koliko će potencijalne putnike koštati letenje na brodu Starship. A Virgin Galactic nije rekao koliko planira da naplati karte za svoj novi svemirski avion, SpaceShipThree, baš kao ni Blue Origin, koji nije otkrio svoje cijene za New Shepard.

Trenutno morate ili biti talentovani (da vas lično odaberu milijarderi) ili imati sreće da rezervišete vožnju jednom od ovih raketa bez da platite visoku cijenu. Nabijanje cijena karata, kao što Virgin Galactic planira da uradi, i doniranje mjesta ljubiteljima svemira koji ih ne mogu priuštiti održava javni san o normalizovanim, jeftinim svemirskim putovanjima dok se industrija utrkuje kako bi pronašla pravi recept za obaranje cijena. „Mislim da ćete na bilo kom konkurentnom tržištu vidjeti da se proizvodi poboljšavaju i/ili cijene padaju“, dodala je Christensenova.

Takmičenje je tek započelo, a druge kompanije nastoje da i one uđu u svemirski turizam. Axiom Space iz Teksasa planira da izgradi privatnu svemirsku stanicu i organizuje privatne vožnje na SpaceX-ovim kapsulama Crew Dragon. Nova raketa koja se i dalje razvija a koju je pokrenula kompanija Rocket Lab, kalifornijska kompanija za lansiranje koja planira da izađe u javnost, dizajnirana je da u budućnosti lansira ljude u svemir. Boeingova kapsula Starliner je takođe dizajnirana da prevozi privatne astronaute do svemirske stanice.

Trenutno se ne zna ko će uspjeti – ako uopšte neko od njih i uspije. Za sada je svemirski turizam još uvijek u fazi koju kontroliše novac milijardera. Da li će industrija moći prerasti iz spektakla i postati nešto zrelije, manje će zavisiti od toga da li će Bezos ili Branson ispuniti svoje snove iz djetinjstva o letenju u svemir, a više od obaranja troškova izgradnje raketa – i cijene koju plaćamo da letimo u njima.

Izvor
The Verge
Prikaži više

Slični članci

Back to top button
Translate »