Life Style

Borbe koje će uslijediti zbog prednosti rada od kuće

Iznenadni prestanak fizičkog odlaska na posao i gubljenja vremena u transportu bio je ekvivalent velikom bonusu za mnoge zaposlene. U budućnosti, šefovi mogu očekivati više radnih sati u zamjenu za rad na daljinu, kažu ekonomisti.

Tokom pandemije, brojne osobe širom svijeta su se navikle na rad od kuće – i dopao im se.

Samo u SAD-u, dvije trećine ispitanika obuhvaćenih istraživanjem McKinsey koje je sprovedeno početkom godine reklo je da želi raditi od kuće bar tri dana sedmično i nakon završetka pandemije.

Ali borbe su na pomolu. Ljudi uglavnom misle da će se borbe voditi oko toga hoće li poslodavci u budućnosti dozvoljavati rad na daljinu. Međutim, mučnija borba će se možda povesti oko toga da li će poslodavci zadržati većinu ili sve ove novootkrivene beneficije za sebe – ne zabranom rada na daljinu, već očekivanjem više radnih sati od zaposlenih nakon što tržište rada prestane biti toliko naklonjeno radnicima koliko je sada.

Da, neki poslodavci će se vjerovatno boriti protiv trenda rada na daljinu. David Solomon, izvršni direktor Goldman Sachsa, nazvao je rad na daljinu „aberacijom“, a bankari firme vratili su se u kancelarije u junu. James Gorman, izvršni direktor Morgan Stanley-a, najavio je da će se zaposleni u njegovoj kompaniji vratiti na posao do septembra i rekao: „Ako želite da dobijate plate prema standardima u Njujorku, i radićete u Njujorku.“

Ali češće se čini da poslodavci očajnički žele da pronađu radnike i vjerovatno neće željeti da ih naljute. Američko Odjeljenje za rad izvijestilo je da je broj otvorenih radnih mjesta u maju dostigao rekordnih 9,2 miliona. Uz ponude za bonus na potpisivanje ugovora, veće plate i dodatne beneficije, mnogi radnici su trenutno ti koji drže kontrolu nad situacijom. Lako je vidjeti poslodavce da se slažu sa željama ovih radnika. Zaista, mnogi komentatori su izjavili da Sjedinjene Države ulaze u „zlatno doba“ rada na daljinu.


Foto: Nathana Rebouças / Unsplash

Mnogi ekonomisti vjeruju da će povećanje rada od kuće trajati jer ono može povećati produktivnost zaposlenih, dijelom zahvaljujući smanjenju broja besmislenih sastanaka, manjem ometanju i, ponajviše, ukidanju procecsa fizičkog putovanja na posao.

Razmislite koliko je ovo velika stvar za tipičnog radnika. Ušteda na gorivu i obrocima u restoranima, odjeći za posao i hemijskom čišćenju može da dovede i do nekoliko hiljada godišnje.

A preskakanje procesa fizičkog putovanja na posao je najveća nagrada od svih.

Prema Birou za popise, Amerikanci su prije pandemije provodili u prosjeku rekordnih 55,2 minuta dnevno putujući na posao 2019. godine. Svaki deseti je provodio više od dva sata dnevno putujući na posao i s posla. Sa finansijskog aspekta, to što ne morate putovati pet do 10 sati sedmično jednako je kao da ste dobili povišicu od 10 do 20 procenata. Gledajući to i na drugi način, novčana vrijednost ušteđenog vremena od putovanja na posao bilo bi jedno od najvećih smanjenja poreza koje je srednja klasa ikada imala. Ako je vaša zarada veća od prosječne ili je putovanje duže, onda ta prednost vrijedi još više.

Nije ni čudo što toliko ljudi želi da radi od kuće.

Ali da li će radnici koji ostanu kod kuće dobiti punu vrijednost ove nagrade ili će je poslodavci uzeti za sebe?

Nije teško vidjeti kako bi poslodavci to mogli uraditi. Sa svim vremenom od putovanja na posao koje je sada ušteđeno, šta će ih spriječiti da jednostavno traže od zaposlenih da rade duže od kuće – da pripreme taj izveštaj prije nego što sastanak počne ujutru ili da odgovore na mejlove ili kontaktiraju klijente ili podnesu te obrasce u svako doba dana ili noći? Nejasne granice između posla i ostatka života na kraju ni ne moraju donijeti korist radnicima. Zapravo, to je dio rada od kuće koji je zabrinjavao ljude i prije početka pandemije.

Ekonomisti ovo nazivaju pitanjem „učestalosti“: ko na kraju ima koristi od neočekivanog pada. To je baš kao i pitanje poreske učestalosti: Ekonomisti rutinski analiziraju da li zaista plaćaju potrošači ili prodavci kada, recimo, država poveća porez na promet.

Prvo pravilo učestalosti jeste da ono zavisi od uslova na tržištu. Učestalost beneficija rada od kuće zavisiće od toga da li će radna snaga dugoročno ostati oskudna i od toga koliko su poslodavci moćni. Kojoj strani je ona druga potrebnija? Ako radnici imaju mnogo mogućnosti i mogu napustiti poslove koji zadiru u njihovo vrijeme, oni će nastojati zadržati beneficije. Ako poslodavci mogu birati između mnoštva radnika, rad od kuće se može na kraju pokazati mnogo nepovoljniji nego što se prvobitno čini.

Trenutno se čini da je tržište rada opterećeno pa ako poslodavci dodatno opterete radnike, to bi vjerovatno bila ozbiljna greška. Teško bi privukli ljude i vjerovatno bi se suočili sa talasom ostavki. Ali da li će to i dalje biti važiti i za nekoliko godina, kada se stvari vrate u „normalu“?

Foto: Magnet.me / Unsplash

Posljednjih 40 godina rasta zarada u Sjedinjenim Državama sugeriše da trebamo biti oprezni. Decenijama je prosječna produktivnost radnika pratila prosječnu platu – rezultat koji stvara tipični radnik – prilično blisko. Zatim, počevši od 1970-ih, ova korelacija je počela da se razilazi. Od 1979. do 2019. prosječna produktivnost radnika porasla je za 72 procenta, ali je srednja zarada porasla za manje od jedne četvrtine toga – samo 17 procenata.

Među ekonomistima postoji značajna rasprava o tome zašto se čini da su se plate i produktivnost razišli. Neki misle da je veza i dalje jaka uprkos promjeni opštih zbirnih suma. Neki navode jedan ili više ovih faktora: globalizacija, tehnološke promjene ili promjena ravnoteže pregovaračke moći usljed opadanja snage sindikata ili rastuće koncentracije poslodavaca.

Međutim, pored suptilnosti, osnovno pitanje je jednostavno. Korporacije pretenduju na veći udio u nacionalnoj ekonomiji nego ikada ranije. Ako bi posljednjih 40 godina rasta produktivnosti na kraju donijelo više koristi akcionarima i korporativnoj dobiti nego platama, isto bi se moglo dogoditii  sa novopronađenim benefitima produktivnosti i uštedom vremena prilikom rada od kuće.

Dakle, sada je možda savršeno vrijeme za uživanje u malim stvarima – čitanje novina u pidžami, dodatnoj šolja kafe i činjenici da se jednostavno ne morate nositi sa saobraćajem. Samo znajte da čak i ako ne nosite prave pantalone, poslodavac će vam uskoro možda reći da se vratite na posao.

Izvor
New York Times
Prikaži više

Slični članci

Back to top button
Translate »