AnalizeE-Trendovi

Koliko će koštati zakon o umjetnoj inteligenciji?

Trenutačno samo oko sedam posto EU poduzeća koristi AI. Dostizanje ambicioznog cilja značilo bi deseterostruko povećanje ulaganja.

Europski Centar za inovacije temeljene na podacima procjenjuje kako će Uredba o umjetnoj inteligenciji europsko gospodarstvo koštati do 31 milijardu eura.

Ako ju EU usvoji, Uredba će malim i srednjim poduzećima koji koriste visokorizične sustave AI-ja povećati troškove usklađivanja do 400 tisuća eura, što bi moglo dovesti do pada dobiti od 40 posto.

Autor studije Benjamin Mueller smatra kako su ciljevi “digitalnog desetljeća” koje je zacrtala Europska komisija u sukobu s inovacijama i razvojem.

Naime, Komisija želi da do 2030. godine najmanje 75 posto europskih poduzeća koristi AI. Trenutačno samo oko sedam posto EU poduzeća koristi AI. Dostizanje ambicioznog cilja značilo bi deseterostruko povećanje ulaganja.

Mueller procjenjuje da bi Uredba o umjetnoj inteligenciji europske tvrtke do 2025. koštala 10,9 milijardi eura godišnje, a cjelokupno europsko gospodarstvo bi tijekom sljedećih pet godina koštao 31 milijardu eura.

“Europska Komisija u više je navrata naglasila, uglavnom na temelju mišljenja i krilatica, a ne logičkih argumenata i argumenata temeljenih na podacima, da će nacrt zakona o umjetnoj inteligenciji poduprijeti rast i inovacije u europskom digitalnom gospodarstvu. Kao što pokazuje naša analiza, taj je argument u najboljem slučaju neiskren”, ističe Mueller.

Uredba o umjetnoj inteligenciji je horizontalni akt kojeg je Komisija predstavila u travnju ove godine. Između ostalog, njime se želi zabraniti primjena AI-ja za subliminalnu psihološku manipulaciju, a javnim vlastima zabranjuje korištenje biometrijskog nadzora u stvarnom vremenu i izgradnju sustava socijalnog bodovanja.

Svako korištenje AI-ja tako da krši temeljna ljudska prava smatra se rizičnim, a u prijedlogu zakona neka od tih visokorizičnih područja navodi se obrazovanje, pristup financijskim uslugama, provođenje zakona, kontrola granica, zapošljavanje…

“Budući da je popis visokorizičnih AI sustava dugačak, a kazne za nepoštivanje propisa visoke, može se očekivati da će poduži niz zahtjeva imati visoku cijenu. Poanta zakona je osigurati da umjetna inteligencija s visokim rizikom bude pokrivena detaljnim i širokim nizom zakonskih zahtjeva. Ovi zahtjevi dolaze sa značajnom cijenom”, dodaje Mueller.

Autor također vuče poveznicu s GDPR-om i tvrdi kako GDPR pruža mjerilo prema kojem se mogu procijeniti troškovi provedbe Uredbe o AI-ju. Trideset i četiri posto velikih poduzeća potrošilo je više od milijun eura na provedbu GDPR-a. Mueller predviđa kako s obzirom na to da je zakon o AI-ju opsežniji i sastoji se od detaljnijih zahtjeva, troškovi provedbe vjerojatno će biti veći za poduzeća od provedbe GDPR-a.

Njemački europarlamentarac i izvjestitelj rezolucije o građanskopravnoj odgovornosti umjetne inteligencije, Axel Voss, nedavno izjavio kako AI sustavi poput samovozećih automobila ili dronova za dostavu paketa ugrožavaju velik broj nevinih ljudi i da stoga trebaju postojati stroga pravila.

““Europska komisija mora poduzeti zakonodavne mjere”, zahtijevao je Voss, “Svi visokorizični sustavi umjetne inteligencije moraju biti transparentno popisani u zakonu, a Europska komisija redovito pregledavati i dopunjavati popis. Odbor stručnjaka iz civilnog društva, znanosti i poslovanja trebao bi biti usko uključen u ovaj proces. Međutim, također moramo osigurati da samo sustavi koji predstavljaju povećani rizik podliježu strožoj odgovornosti. Moramo biti oprezni da prekomjerna regulacija ne ometa veliki potencijal AI sustava za naše društvo “.

Izvor
Novac.jutarnji
Prikaži više

Slični članci

Back to top button
Translate »