AktuelnoAnalizeBusinessNajnovijeVijesti

Ekonomija u 2022: Prijete omikron i inflacija, a najranjivija”Zvijer”

Svijet je nekako prebrodio dvije pandemijske godine, a na pragu treće – za koju je još teško predvidjeti hoće li biti i završna što se tiče covida-19 – mnogo je tmurnih predviđanja. Doduše, valja znati da se mnoga predviđanja u protekle dvije godine nisu obistinila.

Građani i u Hrvatskoj i u svijetu umorni su od neizvjesnosti, valova pandemije i restriktivnih mjera koje se ciklički zaoštravaju ili popuštaju. Vlade su već upumpale mnogo novca kako bi pomogle najpogođenijim sektorima u korona krizi, ali pitanje je dokle se takve pomoći mogu financirati.

I mimo pandemije, godina pred vratima nosi mnogo potencijalnih kriza koje mogu uzdrmati globalno gospodarstvo, a svaka se, snažnije ili slabije, odražava i na Hrvatsku.

Analitičari Bloomberga ovih su dana, koristeći se novim alatima za modeliranje globalnih ekonomskih rizika su izdvojili nekoliko najvećih koji prijete u 2022. godini, a mi smo za komentar istih upitali neke domaće stručnjake.

Prvi i najveći rizik je omikron, još uvijek nedovoljno poznat novi soj virusa SARS CoV-2. Nadalje navode i prijetnju rastuće inflacije, moguću promjenu politike FED-a (Federalnih rezervi SAD-a) koja bi rezultirala rastom kamatnih stopa, krizu kineskog nekretninskog diva Evergrandea, moguću invaziju Kine na Tajvan i Rusije na Ukrajinu, početak primjene tvrdog Brexita, politička previranja u Europi, rast cijena hrane…

Virus puni bolnice

Pokaže li se da je omikron, iako zarazniji od prijašnjih varijanti, ipak manje smrtonosan, to bi svijetu pomoglo da se počne vraćati u normalno stanje kakvo je bilo prije pandemije i, prema predviđanjima analitičara Bloomberga, potaknuti globalni rast na 5,1 posto u idućoj godini.

No, ako se omikron pokaže smrtonosnijim, izvjesna su nova ograničenja i zatvaranja, a time i usporavanje globalnog gospodarskog rasta.

”Omikron je pitanje svih pitanja. Očito je zarazniji od delta varijante, a ako je i patogen kao delta, onda zaista imamo problem posvuda gdje stanovništvo nije dovoljno procijepljeno”, kaže poduzetnik i bivši hrvatski ministar gospodarstva Goranko Fižulić.

Pogotovo, dodaje, ako se pokaže da je omikron još sposoban zaobići zaštitu onih koji su već cijepljeni i trećom dozom.

”Osobno poznajem nekoliko ljudi, ne u Hrvatskoj nego vani, koji su se, iako cijepljeni trećom dozom, zarazili omikronom. Dakle, ako i omikron bude punio bolnice, onda imamo ozbiljan problem. A to znači da će se nastaviti politika niskih kamatnih stopa i otkupa obveznica jer će središnje banke morati na taj način držati gospodarstvu glavu nad vodom. To je na neki način kontradikcija. Ako imamo nastavak pandemije, imamo niske kamatne stope i volju središnjih banaka da podržavaju ovakvu politiku na kojoj gospodarstvo de facto raste. Ali, raste zato jer novac ništa ne košta”, napominje Fižulić.

Inflacija bi mogla bujati

Početkom ove godine predviđalo da će SAD završiti godinu sa stopom inflacije od dva posto. No, ona je sada, na kraju godine, blizu 7 posto. Inflacija bi u idućoj godini mogla biti jedan od rizika na globalnoj razini, a omikron je samo jedan od mogućih uzroka.

Napetosti između Rusije i Ukrajine mogu dovesti do rasta cijene plina, a s obzirom na sve učestalije klimatske ekstreme, cijene hrane također bi mogle nastaviti rasti.

”Ako dođe do smirivanja pandemije i ako se vratimo u neke normalne okolnosti, onda bi inflacija bujala i središnje bi banke morale reagirati. One, dakle, moraju početi smirivati situaciju. A svako povećanje kamatnih stopa nakon nekog vremena nas dovede do recesije i hlađenja gospodarstva”, kaže Fižulić.

On također objašnjava kako bi se to moglo odraziti na Hrvatsku.

”Kod nas se to sve preslikava preko rasta ili pada uvoza. Mi smo servisno gospodarstvo, orijentirano isključivo prema van i ovisno o tome što se događa u Europi i svijetu. Konkretno, na tržištima koja su za nas ključna. Ako tamo postoji potražnja za našim robama i uslugama, mi rastemo. U suprotnom, padamo. No, ponavljam, pitanje svih pitanja je hoće li pandemija trajati i treću godinu zaredom. Tek rješenjem toga možemo se baviti svim ostalim scenarijima”, ističe Fižulić.

BEAST- pet najrizičnijih ekonomija

Među potencijalnim globalnim rizicima spominje se i promjena politike američkog FED-a (Federalnih rezervi) koja bi mogla rezultirati rastom kamatnih stopa. To bi se posebno moglo odraziti na neka gospodarstva u razvoju i ondje pokrenuti odljev kapitala i valutnu krizu.

Bloomberg u tom smislu ističe kako su neke ekonomije posebno ranjive, a pet najrizičnijih gospodarstava u 2022. godini označio je akronimom BEAST (engleski: Zvijer): Brazil, Egipat, Argentina, Južna Afrika i Turska.

No, oči svijeta uprte su u Kinu. Tamošnje gospodarstvo u trećem ovogodišnjem tromjesečju bilježi zastoj. Financijski problemi tamošnjeg nekretninskog diva Evergrandea koji je na rubu stečaja, neuspjeh kineske politike “nultog covida” (pokušaja da se umjesto ‘suživota s virusom’ on posve iskorijeni drastičnim pa i represivnim mjerama) te nestašica energenata smanjili su ovogodišnji kineski gospodarski rast na samo 0,8 posto, što je debelo ispod dosadašnjeg godišnjeg tempa rasta od šest posto.

Omikron bi mogao ugroziti politiku “nultog covida” i dovesti do novog lockdowna u Kini, a kriza na tržištu nekretnina izazvati dodatne probleme, jer građevinski sektor čini gotovo 25 posto kineskog gospodarstva.

Hoće li doći do invazija?

Eskalacija krize između Kine i Tajvana kojeg Peking želi vratiti u svoje okrilje mogla bi, kako pišu, rezultirati i kineskom invazijom na taj otok.

To bi onda značilo i vjerojatno uključivanje SAD-a u sukob. Blaži scenariji uključuju ekonomske sankcije koje bi posve zamrznule odnose dviju najvećih svjetskih ekonomija, SAD-a i Kine, te kolaps proizvodnje poluvodiča, odnosno čipova. Tajvan je najveći svjetski proizvođač čipova koji su ključni za globalnu proizvodnju mnogo toga, od pametnih telefona do automobila.

Sličan scenarij gledamo i na granici Ukrajine gdje je Rusija nagomilala vojsku. U pozadini tog potencijalnog sukoba pomalja se moguća ”plinska kriza” jer je Rusija najveći opskrbljivač Europe prirodnim plinom, a Ukrajina zasad ključna zemlja u transportu istog.

”Nisam sklon tezi da će doći do ruske invazije na Ukrajinu i kineske na Tajvan, niti da to predstavlja neki imanentni rizik u idućem razdoblju. Vjerujem u racionalnost onih koji donose takve političke odluke da se ne upuštaju u takve rizike”, kaže Fižulić.

Uvod u novu globalnu recesiju

Fižulić, međutim, upozorava na nešto drugo.

”Što se tiče potencijalne krize koja bi mogla doći s kineskog, američkog ili nekog drugog gospodarstva zbog prenapuhanih vrijednosti, e tu je već stvar puno ozbiljnija i takav scenarij je izvjesniji. Kapitalizam je sam po sebi cikličko gospodarstvo pa ako dođe do usporavanja ili prestanka pandemije, ako se, dakle, izgubi ključni razlog zbog kojeg bi središnje banke trebale podržavati politiku niskih ili nepostojećih kamatnih stopa, ako se prestane s otkupom državnih obveznica tamo gdje takvi programi postoje, možemo očekivati da uz hlađenje da dođe i do recesijskih očekivanja. Pogotovo ako dođe do velikog pada i korekcija na tržištima vrijednosnica, prije svega dioničkih indeksa. Cijeli niz investicijskih analitičara je više nego uvjeren da je svjetsko gospodarstvo prenapuhano, pregrijano, da je balon koji je trenutno stvoren u SAD-u, a misli se prije svega na dioničke indekse, usporediv s onim što smo vidjeli u Dotcom krizi koncem 1999. i početkom 2000. godine. I da je korekcija neminovna, a to je onda uvod u recesiju. Koliko bi ona bila duboka i koliko bi trajala, to je drugo pitanje”, ističe Fižulić.

Politička previranja u EU-u

Solidarnost među čelnicima zemalja EU-a i aktivizam Europske središnje banke rezultirali su time da se državni troškovi zaduživanja drže pod kontrolom, što je pomoglo Europi da relativno dobro prebrodi korona krizu.

No, upozorava Bloomberg, to bi u idućoj godini moglo biti dovedeno u pitanje. U Francuskoj, koja nakon izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a i odlaska Angele Merkel s mjesta njemačke kancelarke, nastoji preuzeti liderstvo unutar EU-a, u travnju iduće godine održavaju se parlamentarni izbori.

A u Italiji se već u siječnju održavaju predsjednički izbori. Ako euroskeptici dobiju moć u tim dvjema članicama EU-a, to bi moglo narušiti mir na europskim tržištima obveznica i lišiti Europsku središnju banku potrebne političke podrške.

Poskupljenje hrane

Jedan od velikih rizika je i zahuktali rast cijena hrane na svjetskim tržištima koje su nadomak rekordnih iznosa. Tomu su pridonijeli nepovoljni klimatski uvjeti, ali i poremećaji u globalnim opskrbnim lancima uslijed pandemije.

Vidljivo je to i na policama hrvatskih trgovina na kojima zasad nema izraženijih nestašica prehrambenih proizvoda, ali su mnogi drastično poskupjeli. Bloomberg upozorava da je glad često bila pokretač društvenih nemira te podsjeća kako je, među ostalim, poskupljenje hrane 2011. dovelo do vala narodnog nezadovoljstva na Bliskom istoku što je dijelom bio uzrok i građanskog rata u Siriji.

Gdje je u svemu tome Hrvatska?

Hrvatska je mala i u globalnim razmjerima zanemariva ekonomija, ali do nje, makar i sa zakašnjenjem, dopiru sve značajnije krize.

Znanstvenika i ekonomista Dejana Kovača pitali smo može li i kako Hrvatska odgovoriti na moguće krize koje se ovdje preliju.

”Ako nakon tri godine pandemije nismo naučili kako izvući maksimum iz situacije, onda smo si, nažalost, sami krivi. Cijela Europska unija na putu je zelene i digitalizirane ekonomije. Hrvatska je po dodijeljenim sredstvima po glavi stanovnika unutar novog EU plana druga u Uniji. Ponavljam – druga! Cijela politička aparatura trebala bi se baviti time kako educirati građane o dobivanju sredstava iz EU-a, a ne prepucavanjima predsjednika i premijera. Povijesno imamo vrlo nizak postotak povlačenja, između 30 i 40 posto. To je know how koji trebamo naučiti sve građane Hrvatske, ne samo povlaštene”, smatra Kovač.

Izvor
Net.hrPhoto: Pixabay
Prikaži više

Slični članci

Back to top button
Translate »