AktuelnoAnalizeBiHNajnovijeSrbijaVijesti

Direktne strane investicije u BiH već godinama manje od milijarde KM

Bosna i Hercegovina već više od deceniju ima manje od milijarde KM direktnih stranih investicija, a ta cifra je poslednji put pređena  2008.godine.

Direktne strane investicije u Bosni i Hercegovini su iznosile 1,3 milijardu KM 2008.godine, dok je prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH, u prvom polugodištu 2021.godine bilo 766,2 miliona KM direktnih stranih investicija (s procijenjenim zadržanim zaradama).

Potvrdili su ovo iz Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA) u Bosni i Hercegovini za WBB.Media, a analizirali smo podatke od 2008. godine, kada je iznos prelazio milijardu, do obrađenih podataka iz perioda sad već prošle, 2021. godine.

Iz FIPA-e  su dodali da navedeni iznos iz prvog polugodišta lani predstavlja povećanje od oko 66 % u odnosu na isti period 2020.godine.

U pandemijskoj 2020. godini te investicije su iznosile 678 miliona KM, 2019.godine 597 miliona KM, a godinu prije nje 963 miliona KM.

Ekonomski analitičari smatraju da bi strane investicije u BiH trebale biti mnogo veće, ali da se uslovi za investiranje moraju okrenuti na bolje, otkloniti investicione prepreke, a pojednostaviti procedure.

Ono što je najvažnije, kako kažu, je da na prvom mjestu bude ekonomija, a ne politika i često uzavrela politička dešavanja.

 Pandemija virusa korona je, ističu,  jedna u nizu investicionih prepreka.

Iznos investicija (milioni KM) po godinama

Djelatnosti u koje se investiralo

Prema podacima iz FIPA-e, u prvoj polovini 2021. godine zemlje sa najvećim registrovanim iznosima kapitala u Bosni i Hercegovini su: Hrvatska (216,3 miliona KM), Rusija (148,7 miliona KM), Slovenija (116,8 miliona KM) i Austrija (100,4 miliona KM).

Povećanja kapitala registrovale su i Velika Britanija (56,2 miliona KM), Srbija (42,5), Njemačka (30,7), Italija (21,5) i Švicarska (19,7 miliona KM).

Kako su naveli iz FIPA-e djelatnosti u okviru kojih je registrovano najviše direktnih stranih investicija u BiH, za prvih šest mjeseci lani su: finansijske uslužne djelatnosti ( osim osiguranja i penzijskih fondova), trgovina na malo (osim trgovine motornim vozilima i motociklima), proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda.

“Značajna povećanja registrovana su i za djelatnosti: trgovina na veliko, osim trgovine motornim  vozilima  i motociklima, proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, proizvodnja prehrambenih proizvoda, vađenje metalnih ruda i proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica”, potvrdili su za WBB iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH.

Ekonomija mora postati prioritet

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da je za veće strane investicije i privlačenje investitora u BiH potrebna, prije svega, stabilizacija političkih prilika, te da prioritet postane ekonomija.

Na pitanje na koje strane zemlje bi se mogli fokusirati i na koje oblasti investiranja, Gavran je odgovorio da nijedna zemlja nije daleko kada su u pitanju investicije, ako su ponuđeni dobri uslovi.

On je, kao i drugi ekonomski analitičari u ranijim izjavama, naveo Srbiju kao primjer države koja koristi potencijale i poboljšava uslove za privlačenje stranih investicija.

„Mogli bismo da se ugledamo na Srbiju, koja nije okrenuta samo prema regiji, već privlači investicije i iz dalekih zemalja, poput Japana, Kine i drugih“, rekao je Gavran.

Takođe, smatra da Bosna i Hercegovina ima problem i sa jakom konkurencijom u okruženju, te da mora poraditi  na svojoj konkurentnosti.

On je naveo da se Srbija trudi ponuditi povoljnije uslove investitorima, a tu je i Hrvatska koja je već dio Evropske unije i dio evropskog tržišta.

Kada su u pitanju domaći proizvođači, Gavran je naglasio da su opterećeni raznim problemima, poput aktuelnog povećanja cijene energenata, prije svega električne energije, te da mnogi ne mogu planirati povećanje proizvodnje i nova zapošljavanja.

Srbija kao dobar primjer

„Mi smo mala država, koja ima malo tržište, ali moraju se svakako uslovi poboljšati, kako za domaće proizvođače, tako i za privlačenje stranih investicija“, naveo je Gavran za WBB.

Poređenja radi, prema podacima izvještaja Konferencije UN-a za trgovinu i razvoj (UNCTAD), a koje su ranije objavili mediji, Srbija je privukla 3,44 milijarde dolara stranih direktnih investicija u 2020.godini, što je više od polovine u Jugoistočnoj Evropi, a koje su iznosile 6,11 milijardi dolara.

Od zemalja regiona, strana direktna ulaganja u Hrvatskoj dostigla su 2020.godine 1,3 milijarde dolara, u Albaniji 1,1 milijardu, u Sloveniji i Crnoj Gori po 529 miliona dolara, u BiH 371 milion, a u Sjevernoj Makedoniji 274 miliona dolara.

Još uvijek nisu obrađeni podaci o ulaganjima za ukupnu prošlu godinu u svim zemljama regiona.

Piše: Vesna ILIKTAREVIĆ

Izvor
Photo: FIPA/grafikonPhoto: Poslovne novine/ilustracija
Prikaži više

Slični članci

Back to top button
Translate »