AktuelnoBiHBusinessIntervjuiNajnovijeVijesti

Tadić: „Deutsche Telekom“ i u 2022. zainteresovan za saradnju sa kompanijama iz BiH i regiona

Stabilnost regiona, podsticaji za digitalizaciju ekonomije i društva te nastavak borbe protiv sive ekonomije i govora mržnje zasigurno bi privukli dalje investicije, rekao je Borislav Tadić, viši potpredsjednik „Deutsche Telekoma“, u intervjuu za portal WBB.Media.

Tadić je istakao da su zainteresovane kompanije-partneri iz BiH i drugih balkanskih zemalja i dalje dobrodošle kod „Deutsche Telekoma“ za angažman i saradnju te da će u 2022. godini biti novih tendera.

On je za WBB govorio o poslovanju ove velike kompanije u doba korone, digitalizaciji, saradnji s kompanijama sa Zapadnog Balkana, mentorstvu mladim ljudima te receptima za postizanje uspješne karijere.

WBB: Sa kojim izazovima i transformacijama se „Deutsche Telekom“ suočio tokom pandemije i na koji način je to uticalo na poslovanje ovog telekomunikacionog diva?

TADIĆ: U prvom redu, „Deutsche Telekom“(DT) izuzetno je reagovao na prvi lockdown te u svega nekoliko dana omogućio rad od kuće i na daljinu desetinama hiljada zaposlenih širom svijeta. Uslov za to bili su naša stabilna i bezbjedna IT infrastruktura te fleksibilna interna pravila. Uz to, DT je besplatno ponudio maske i zaštitnu opremu, psihološko savjetovanje te kasnije vakcinaciju i time izazvao izvrsne reakcije zaposlenih. Zaposlenima je ponuđen niz edukativnih programa za brže usvajanje digitalnih alatki, a liderima iskustvo vođenja timova na daljinu, te su svi zaposleni zbog dobrog poslovnog rezultata u uslovima pandemije dobili godišnju premiju. Tu je i DT-ov razvoj „Corona Warn App“ za praćenje kontakata i rizika od zaraze. Ovo je najpouzdanija evropska besplatna mobilna aplikacija, koja je postala standard u nizu zemalja. I ponovo, iza nas je izvrsna poslovna godina – samo u 2021. u Njemačkoj smo povezali 1,2 miliona domaćinstava i kompanija optičkom mrežom brzine do 1 Gbps, a naših 63.000 od ukupno 90.000 mobilnih antena već rade na 5G standardu. Dalji značajan rast zabilježile su i naše kompanije u Evropi i SAD, a poraslo je i zadovoljstvo klijenata koje mjerimo svake godine. Moj tim učetvorostručio je rezultat u odnosu na 2019. godinu, sa stabilnim budžetom i personalom – tako da smo imali dobar razlog da otvorimo šampanjac na kraju godine. Ja sam u periodu lockdowna 2020. i 2021. godine najradije vrijeme provodio „na prvoj liniji“, sa zaposlenima na gradilištima i u servisnim centrima, koji zbog direktnog kontakta sa korisnicima i partnerima nemaju priliku da rade od kuće. Njihova motivacija tokom pandemije, kao i tokom rekonstrukcije nakon poplava u zapadnoj Njemačkoj prošlog ljeta, zaista impresionira.

WBB: Koje korake u poslovanju „Deutsche Telekoma“ bi mogli slijediti telekomunikacioni operateri u BiH i regionu kako bi što bolje odgovorili izazovima pandemijskog doba, ali i eri digitalne transformacije?

TADIĆ: Svake godine, kada posjetim Banjaluku, prijatno se iznenadim postepenim unapređenjem kvaliteta i dijapazona usluga u domenu telekomunikacija. Smatram da je ovaj region prepun prirodnih ljepota, te je tema ekološke svijesti i samoodrživosti izuzetno važna. DT u Njemačkoj od ove godine isključivo koristi električnu energiju iz čistih izvora (sunce, vjetar, voda) – to bi bilo nešto što bi balkanski operateri i IKT kompanije mogli da slijede. Uz to, mi u DT-u angažovani smo u domenu razvoja svijesti o potrebi zaštite ličnih podataka i digitalne bezbjednosti. Ljudima u regionu često nije poznato kako digitalne platforme koriste njihove podatke te na koji način se treba zaštititi od malicioznih aktera u sajberprostoru, IKT sektor iz regiona bi tu mogao da pomogne. Istovremeno, brojne IKT kompanije Zapadnog Balkana finansiraju talentovane sportiste i sportska udruženja – slično bi se moglo uraditi i sa digitalnim sportovima (e-sports), što bi doprinijelo njihovoj popularizaciji i otvorilo mogućnost vidljivosti u međunarodnim okvirima.

WBB: Kada je u pitanju digitalizacija i digitalna infrastruktura, da li BiH ima potencijal da prati razvijene zemlje i šta vidite kao probleme na tom putu?

TADIĆ: Penetracija širokopojasnog interneta i novih medija raste svake godine i to je dobro. Smatram da privredni, akademski i javni sektor treba da preduzmu dalje korake u domenu digitalizacije, koja će rezultirati brzim razvojem te većim zadovoljstvom i standardom stanovništva. Dalje ulaganje u optičke i mobilne mreže će omogućiti rad, obrazovanje i javne usluge na daljinu. Potrebna je sistemska podrška za digitalne usluge, trgovinu i plaćanje te još bolji pravno regulisan protok tradicionalne i digitalne robe. Zapadnom Balkanu ne nedostaje talentovanih i angažovanih stručnjaka. Aspekt koji lokalni akteri ne treba da potcijene je tretman zaposlenih te privlačenje, odnosno zadržavanje talenata. To za poslodavce podrazumijeva korektne benefite za radnike, adekvatnu zaštitu trudnica i bolesnih, godišnji odmor, zdravstveno i socijalno osiguranje te redovne mogućnosti dokvalifikacije ili prekvalifikacije. Bez takvog tretmana i ulaganja, niz, posebno mladih ljudi, može se odlučiti za odlazak u druge sredine.

WBB: Da li postoje planovi „Deutsche Telekoma“ za tržište BiH te koliko je tržište Zapadnog Balkana važno za ovu njemačku kompaniju?

TADIĆ: „Deutsche Telekom“, treći svjetski operater po veličini, prisutan na 50 tržišta sa preko 220.000 zaposlenih i godišnjim prihodom od preko 100 milijardi evra (2020), već je izuzetno angažovan na Zapadnom Balkanu. Naše telekomunikacione i IT kompanije posluju odlično u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, a u manjem obimu ili indirektno u Srbiji i BiH. Stabilnost regiona, podsticaji za digitalizaciju ekonomije i društva te nastavak borbe protiv sive ekonomije i govora mržnje zasigurno bi privukli dalje investicije.

WBB: Pisano je u medijima da „Deutsche Telekom“ traži oko 2.000 radnika za angažman. Da li ste našli kompanije-partnere i stručnjake iz BiH i regiona koji bi bili uključeni u realizaciju velikog projekta na izgradnji digitalne infrastrukture u Njemačkoj?

TADIĆ: Deutsche Telekom“ na njemačkom tržištu ulaže milijarde evra godišnje u jedan od najvećih projekata realizacije fizičke i digitalne infrastrukture u prethodnim decenijama sa ciljem potpune modernizacije naše širokopojasne mreže i usluga do 2030. godine. U tom procesu ponudili smo saradnju kompanijama-partnerima u regionu Zapadnog Balkana, a postoji nekoliko načina za uspostavljanje saradnje. Prvi je angažman domaćih kompanija koje zapošljavaju stručnjake u domenu projektovanja i prostornog planiranja, dokumentacije te upravljanja projektima u domenu infrastrukture. Prednosti ove prilike su brojne – od atraktivne kvalifikacije zaposlenih, preko novih, stabilnih radnih mjesta koja ostaju u regionu, do lokalnih poreskih prihoda. Drugi je angažman građevinskih kompanija sa prostora Zapadnog Balkana u Njemačkoj, prema najvišim standardima tretmana zaposlenih i uz potpuno poštovanje zahtjevnih regulatornih standarda. U oba domena ostvareni su kontakti sa preko 50 kompanija, u 2021. realizovano je nekoliko uspješnih pilot-projekata, a potpisani su i prvi višegodišnji ugovori. Dalji tenderi slijede u 2022. godini, a zainteresovane kompanije-partneri i dalje su dobrodošle. Svakako, uz adekvatne stručne kvalifikacije, poznavanje njemačkog jezika i spremnost na mobilnost, tu je i mogućnost direktne prijave za posao u grupaciji na platformi www.telekom.jobs, na kojoj je trenutno ponuđeno preko 1.500 pozicija širom svijeta.

WBB: Da li „Deutsche Telekom“ grupacija nudi šanse usavršavanja studentima, akademskoj populaciji i mladim profesionalcima?

TADIĆ: Uz mogućnost ljetne i zimske prakse, naša kompanija nudi posebne programe za mlade profesionalce, poput „StartUp Trainee“ programa. Uslov je poznavanje njemačkog i/ili engleskog jezika. Lično se izuzetno radujem svakoj mladoj talentovanoj osobi koja kroz praksu primijeni teoretske koncepte sa studija, upozna „korporativni život i šanse“, usvoji nova znanja, a onda se vrati da unaprijedi svoju sredinu. Drago mi je što sam bio mentor ili pretpostavljeni desetinama takvih divnih mladih ljudi iz Banjaluke, Sarajeva i Istočnog Sarajeva, Zagreba, Beograda i Podgorice. I svakako ću sa zadovoljstvom nastaviti da pružam šanse talentovanim i vrijednim ljudima.

WBB: Vi ste kao mladi Banjalučanin postigli značajan poslovni uspjeh. Šta biste izdvojili kao savjete za uspjeh?

TADIĆ: Uvijek rado ponavljam „formulu“: talent kao preduslov, zatim kontinuiran trud i angažman, pozitivan stav prema drugim ljudima i zadacima te tzv. serendipidnost. Serendipidnost je „neplanirano srećno otkriće“ – otvorenim izlaganjem što većem broju ljudi i situacija, povećavaju se šanse za nove prilike, ideje i uspjehe. Uz to, istinski uspješni ljudi se kontinuirano usavršavaju i obrazuju te ulažu energiju u fizičko i mentalno zdravlje. Takođe, ostaju skromni i nisu arogantni, nezavisno od porijekla, životnog standarda, obrazovanja i poslovnog uspjeha. A najduže traju oni koji ostave doprinos društvu kroz humanitarni rad i anonimne donacije, u skladu sa prilikama.

WBB: Da li nekada razmišljate o povratku u BiH?

TADIĆ: Srednjoročno sam privatno i poslovno vezan za Centralnu Evropu. Ipak, smatram da Zapadni Balkan nudi brojne prilike. Spreman sam da reagujem na konstruktivne prijedloge, posebno u investicionom, nadzornom ili savjetodavnom kapacitetu. Sa druge strane, u skladu sa mogućnostima, rado ću se odazvati pozivu za volonterski angažman pri akademiji nauka i umjetnosti ili univerzitetu, pri nekom društveno korisnom ili filantropskom tijelu.

WBB: Vi ste i svjetski putnik, obišli ste brojne zemlje. Koje su nove destinacije koje želite posjetiti i koji suvenir Vam je najdraži do sada?

TADIĆ: Da, putovanja su moja velika strast. Među omiljenim suvenirima su mi mali pleteni magarac jedne starice iz Jerevana, slika Čea Gevare sa Kube i mini-bista Gagarina ispred radnog stola te mali čileanski grad Valparaiso u boci. Ipak, omiljeni suveniri su mi „fotografije u memoriji“ – pogled na okean sa brdašca u Potuvilu, pećine u kojima sam ronio na Jukatanu, ručak na suncem obasjanom jezeru Vašington kod Sijetla te atmosfera hramova u Lalibeli, Seulu i Kjotu. U narednim godinama radujem se centralnoj Aziji, južnom dijelu Južne Amerike, zapadnoj Africi te Novom Zelandu – mnogo toga ostalo je za posjećivanje u preostalih 120 zemalja.

Razgovarala: Vesna ILIKTAREVIĆ

Izvor
Photo: Ustupljene fotografije/Borislav Tadić
Prikaži više

Slični članci

Back to top button
Translate »